Pravilno pisanje složenica i polusloženica često izaziva nedoumice među govornicima hrvatskog jezika. Dilema “ispod-prosječan” ili “ispodprosječan” jedna je od čestih pravopisnih dvojbi s kojom se susreću mnogi koji žele pravilno pisati.
Prema hrvatskom pravopisu, pravilan oblik je “ispodprosječan” jer se radi o složenici u kojoj prvi dio (ispod) modificira značenje drugog dijela (prosječan), tvoreći jedinstvenu riječ. Pogrešno je pisati “ispod-prosječan” s crticom jer se ne radi o polusloženici.
Razumijevanje razlike između složenica i polusloženica ključno je za pravilnu primjenu pravopisnih pravila. Ovaj članak detaljnije objašnjava pravila pisanja pridjevskih složenica s prefiksima poput “ispod-” te donosi korisne savjete za izbjegavanje sličnih pravopisnih pogrešaka.
Ispravno korištenje
Ispravno pisanje ove riječi je ispodprosječan (bez crtice). Prema pravilima hrvatskog pravopisa, kad prvi dio složenice (ispod) pobliže određuje značenje drugog dijela (prosječan), pišemo ih zajedno kao jedinstvenu riječ.
Ovaj princip vrijedi za brojne slične složenice poput: iznadprosječan, međunarodan, protuzakonit, višegodišnji. U svim ovim primjerima prvi dio složenice modificira značenje drugog dijela.
Oblik ispod-prosječan s crticom je neispravan jer crtica se koristi kod polusloženica gdje oba dijela zadržavaju svoje značenje (npr. spomen-ploča, kino-dvorana). Bitno je zapamtiti da prefiks “ispod” u ovom slučaju nije samostalna riječ koja se može odvojiti, već čini nerazdvojnu cjelinu s riječju “prosječan”.
Primjeri pravilne upotrebe
Riječ “ispodprosječan” pravilno se piše bez crtice i koristi se u različitim kontekstima. U psihologiji označava osobu čiji je IQ između 80 i 90, što je niže od prosjeka populacije. U obrazovanju se koristi za opisivanje učenika s ocjenama ispod razrednog prosjeka. Na ekonomskom planu, “ispodprosječan” opisuje dohodak koji je niži od državnog prosjeka ili tvrtku s rezultatima slabijim od industrijskog standarda. U sportu označava igrača čiji su rezultati lošiji od očekivanih. Pravilnu uporabu nalazimo i u rečenicama poput: “Njegov ispodprosječan učinak na testu iznenadio je profesore” ili “Regija je razvrstana u kategoriju ispodprosječno razvijenih područja Hrvatske prema indeksu razvijenosti”.
Leave a Reply