Jeste li se ikada zapitali koja je verzija ispravna: “prosljeđivati” ili “proslijeđivati”? Ova naizgled jednostavna dvojba često zbunjuje, čak i one koji su sigurni u svoje poznavanje hrvatskog jezika. Pravopisne nedoumice poput ove nisu rijetkost, ali rješavanje takvih pitanja ključno je za jasnoću izražavanja.
Ispravan oblik glagola jest “prosljeđivati”. Glagol dolazi od imenice “slijed”, a pravilno tvorbeno pravilo zahtijeva upotrebu tog korijena bez dodatnog umetanja samoglasnika.
Odabir točnog oblika ne samo da reflektira preciznost nego i pokazuje poštovanje prema jeziku kojim komuniciramo. U nastavku ćemo detaljno objasniti razloge iza ovog pravila te pružiti korisne savjete kako izbjeći slične pogreške u budućnosti.
Ispravno korištenje
Oblik “prosljeđivati” smatra se pravopisno i gramatički točnim, jer proizlazi iz imenice slijed. Ovaj glagol pravilno opisuje kontinuirano prenošenje ili usmjeravanje nečega, bilo da je riječ o informacijama, porukama ili zadacima. S druge strane, oblik “proslijeđivati” često dolazi kao rezultat pogrešne analogije s glagolom poslijediti, koji uopće nije standardan dio hrvatskog jezika.
Pravilno korištenje može izbjeći nesporazume. Na primjeru rečenice: “Molim te prosljeđuj ove dokumente kolegama,” jasno se ostvaruje svrha komunikacije. Korištenjem neprihvaćenog oblika “proslijeđuj” riskira se dojam nepismenosti – dok bi neki možda prošli bez primjedbi, poznavatelji jezika sigurno će primijetiti grešku.
Primjeri pravilne upotrebe
Primjereni primjeri korištenja glagola prosljeđivati jasno ilustriraju njegovu ispravnu uporabu u hrvatskom jeziku. Rečenica poput: “Morat ćeš šefu prosljeđivati sve dobivene poruke elektroničke pošte” naglašava proces kontinuiranog prenošenja informacija bez završnog rezultata. Ovaj oblik održava gramatičku preciznost i logičan slijed radnje.
U svakodnevnom kontekstu, rečenice kao što su “Nastavi mi prosljeđivati apsolutno sve što ona kaže” ili “Ja sam prosljeđivala sve povjerljive podatke iz predstojnikova ureda” pokazuju nužnost standardne uporabe pri razgovoru o akcijama koje nisu jedinstvene ili dovršene odjednom. Također se ističe primjer s poučavanjem mladih generacija: “Učimo djecu kako sigurno prosljeđivati informacije na internetu.” Time ne samo da pridonosimo točnosti jezika nego i edukaciji korisnika.
Pravilni oblici ovog nesvršenog glagola (prosljeđujem, prosljeđujemo, prosljeđivali) trebali bi biti temelj ozbiljne komunikacije gdje netočan izraz može izazvati nerazumijevanje, pa čak djelovati nepismeno. Ponegdje ostaje pitanje zašto neki ipak koriste neprihvaćeni oblik “proslijeđivati”, unatoč jasnim pravilima?
Značenje i definicija
Glagol prosljeđivati označava radnju prenošenja informacija, objekata ili poruka s jedne osobe na drugu. Njegovo značenje obuhvaća kontinuirani proces slanja sadržaja prema određenoj osobi ili skupini. Koristi se u situacijama kada je potrebno održavati protok informacija—bilo u poslovnom kontekstu, poput preusmjeravanja e-mailova šefu, ili privatno, primjerice kad prijatelju prosljeđuju zanimljiv članak.
Definicijski gledano, prosljeđivati pripada nesvršenim glagolima izvedenim iz svršenog oblika proslijediti, pri čemu naglašavanje pada na treći slog dugouzlaznim akcentom. Pisanje sa spojem glasova ije nije samo pravopisna norma nego i reflektira pravilnu transformaciju korijena riječi “slijed”. Pogrešan oblik “proslijeđivati” podsjeća da gramatika traži točnost; usporedba s nepostojećim glagolom poslijediti jasno otkriva nelogičnost takvog odstupanja od standarda jezika.
Leave a Reply